Pellaprat: Čika Mićina proja

Homoljski ovčji i kravlji sir, kajmak, čvarci i kozjak

Najveći bard srpske gastronomije, umjetnik koji je stvorio " Karađorđevu šniclu", jelo koje će ga zauvijek velikim slovima upisati u povijest srpske kuhinje, Milan Mića Stojanović. Čika Mića je imao više nego zanimljivu povijest svog kulinarstva. Tako je jednog dana daleke 1957. godine u beogradski restoran "Golf" u kojem je čika Mića bio šef kuhinje došla politički važna osoba, ruskinja, spikerica na radio stanici koja je čitala vijesti na ruskom. Kao i puno puta do tada naručila je svoje omiljeno jelo "Kijevski kotlet", no čika Mića u kuhinji nije imao sve potrebne sastojke zbog čega se došao gošći ispričati i hrabro joj ponudio u zamjenu nešto "puno bolje" od "Kijevskog kotleta". Gošća je prihvatila, a čika Mića napravio jelo koje je već dugo smišljao.

Rastukao je meso od svinjskih kotleta, nadjenuo kajmakom, zarolao i panirao na svoj način; jaja-prezle-jaja i spohao u dubokom ulju, prelio majonezom i sokom limuna. Gošća je bila oduševljena, a čika Mića je jelo nazvao "Karađorđeva šnicla".

Nedugo potom čika Mići je stigao poziv i ponuda koja se ne odbija, postao je osobni Titov kuhar. Znao je da je gošća ruskinja bila bila politički važna osoba, ali nije znao ono najvažnije. Bila je supruga Titovog sina Žarka. Toliko oduševljena čika Mićinom kuhinjom preporučila ga je Titu za osobnog kuhara. Jednom prilikom u Kladovu na Dunavu Tito i Jovanka su ugostili Nicolae Ceaușesca sa suprugom, a čika Mića je priredio "Kladovskog smuđa". Bio je to kuhani smuđ preliven umakom od kavijara kladovske jesetre. Uz to jelo kao prilog čika Mića je posluživao kačamak na svoj način. Bila je to palenta kuhana s kajmakom i dvije vrste sira, homoljskim mladim ovčjim i zrelim usoljenim kravljim.

Ovo je bilo jedno od najdražih Jovankinih jela, a u isto se je zaljubio i Ceaușescu. Tito i Ceaușescu su i privatno bili dobri prijatelji, veliki gurmani i strastveni lovci. Često je Ceaușescu bio Titov privatni gost u lovištima u kojima su se nakon napornih odstrela bogato gostili najkvalitetnijom divljači. Jednom prilikom Ceaușescu je zamolio da mu se kao prilog uz divljač napravi palenta koju je jeo u Kladovu. Čika Mići se ideja te palente kao priloga uz srnetinu koju je radio nije svidjela i predložio je stolu visokih uzvanika da od istih sastojaka napravi nešto drugo, a u duhu stare srpske gastronomije. Prijedlog je bio prihvaćen a čika Mića je načinio ovo što vam predstavljam, znamenitu "Čika Mićina proju".

Sastojci:

-25 dag prosijanog bijelog kukuruznog brašna
-20 dag žutog kukuruznog griza
-7 dcl gustog ovčjeg kiselog mlijeka
-4 jaja
-2 dcl ružice oplenackog vinogorja
-20 dag mladog kajmaka
-15 dag homoljskog mladog ovčjeg sira
-15 dag homoljskog poluzrelog kravljeg sira iz rasola
-10 dag kosanog luka
-10 dag sitno kosanih čvaraka

Od brašna, griza, kiselog mlijeka, jaja, vina i kajmaka umiješa se gusto ali još lijevajuće tijesto. Posebno se umiješa poprženi luk, čvarci i obje vrste sira ali se smjesa samo zdrobi vilicom jer se nipošto ne smije homogenizirati, od smjese ne smije nastati jednolična pasta kako bi se na kraju u prerezu proje raspoznavali komadići sastojaka. Tijesto i smjesa od sira, čvaraka i luka se lagano izmiješaju. Dno prikladnog protvana se namaže rastopljenim maslacem, nalije se objedinjena smjesa, poravna i stavi peći 10 min na 220 C nakon čega se temperatura smanji na 180 C i peče još 50 min. Proju se ostavi nepokrivenu oko pola sata da se prohladi nakon čega ju se reže na kocke i servira uz divljač u umaku.